Ekološka poljoprivreda

O ekološkoj poljoprivredi

Što je ekološka poljoprivreda?

Poljoprivreda je najosnovnija vrsta ljudske aktivnosti, koja obuhvaća i proizvodnju usjeva i pripitomljavanje životinja. Poljoprivredno zemljište je stoga najosnovniji od golemih i raznolikih svjetskih resursa, te se od njega hrani i pruža smještaj svjetskoj populaciji.

Iako točan početak poljoprivrede nije poznat, kako se ljudska populacija razvijala, ribolov i lov postajali su važniji kao sredstvo nadopunjavanja onoga što je nedostajalo na polju, te je uslijedila beskrajna potraga za hranom. Poljoprivreda osigurava značajan dio kućne ekonomije diljem svijeta.

Problem konvencionalne poljoprivrede

Brzi porast potreba za hranom nije se mogao osigurati tradicionalnim metodama te su ljudi izmislili više načina za zaobilaženje prirodnog procesa. Većina zemalja povećala je proizvodnju hrane i postigla samodostatnost i visoke prihode Zelenom revolucijom.

Negativne posljedice konvencionalne poljoprivrede:

Zdravstveni učinci:

Visoka upotreba anorganskih gnojiva za poljoprivredu pripisuje se visokim razinama nitrata u podzemnim vodama.

Potreba za alternativom

Trošak kvalitete okoliša ne može biti održiv u budućnosti zbog negativnih promjena koje se uzrokuju okolišu i ekosustavu. Resursi su ograničeni, a oporavak ili regeneracija mogu potrajati tisućama/milijunima godina.

Budući da je najbolje poljoprivredno zemljište već obrađeno i premašilo je sigurnu granicu, prirodni resursi dostupni za daljnje širenje poljoprivrede praktički su iscrpljeni. Ekološka poljoprivreda prepoznata je kao jedina moguća alternativa.

Definicija ekološke poljoprivrede

“Ekološka ili organska poljoprivreda odnosi se na sustav koji izbjegava i uvelike isključuje upotrebu umjetnih inputa (npr. gnojiva, pesticida, hormona, dodataka hrani itd.).”

Ekološka poljoprivreda ovisi o:

“Ekološka poljoprivreda je proizvodni sustav koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Oslanja se na ekološke procese, bioraznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima, a ne na korištenje inputa s negativnim učincima. Ekološka poljoprivreda kombinira tradiciju, inovacije i znanost kako bi koristila zajedničkom okolišu i promicala pravedne odnose i dobru kvalitetu života za sve uključene.”

Prednosti ekološke poljoprivrede

Ekološka poljoprivreda:

Ekološki proizvodi:

Ekološki poljoprivrednici potiču i upravljaju bioraznolikošću, povećavaju populacije prirodnih neprijatelja, poboljšavaju prirodne resurse i podržavaju oprašivače.


Ekološka poljoprivreda i bioraznolikost

Stanje bioraznolikosti

Prema Međuvladinoj znanstveno-političkoj platformi o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), do milijun biljnih i životinjskih vrsta trenutno se suočava s izumiranjem.

Izvješće u kojem je sudjelovalo 145 stručnjaka i dodatnih 310 suradnika iz 50 država jasno ukazuje da su konvencionalne poljoprivredne aktivnosti glavni pokretač gubitka bioraznolikosti.

Ključne činjenice o utjecaju poljoprivrede

PokazateljPodatak
Degradacija zemljištaSmanjila produktivnost 23% globalne kopnene površine
StočarstvoViše od 1/3 svjetske kopnene površine i 75% slatkovodnih resursa
Tropske šume (1980-2000)Izgubljeno 100 milijuna hektara
Oceanske “mrtve zone”Više od 400 zona, ukupno preko 245.000 km²
Gubici zbog nestajanja oprašivača577 milijardi USD

Što znači gubitak bioraznolikosti?

Moglo bi se tvrditi da je veliki dio gubitka bioraznolikosti žrtva na oltaru sigurnosti hrane. Nažalost, to nije slučaj. Iako je proizvodnja hrane danas dovoljna za zadovoljavanje globalnih potreba, otprilike 11% svjetske populacije je pothranjeno, a bolesti povezane s prehranom uzrokuju 20% prerane smrtnosti.

Zašto je gubitak važan?

Globalno, lokalne sorte i pasmine domaćih biljaka i životinja nestaju. Ovaj gubitak raznolikosti predstavlja ozbiljan rizik za globalnu sigurnost hrane potkopavajući otpornost mnogih poljoprivrednih sustava.

Alarmantni podaci:

Rješenja za održivu poljoprivredu

Izvješće IPBES-a zaključuje da rješenja za izbjegavanje ekološke katastrofe već postoje:


Ekološka poljoprivreda i klimatske promjene

Trenutna situacija

Potpuno smo svjesni da se nalazimo u klimatskoj krizi. Poljoprivrednici često nose najveći teret klimatskih promjena, a njihovi usjevi i opstanak su u opasnosti.

U Posebnom izvješću o klimatskim promjenama i zemljištu za 2019. godinu, Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava na golem utjecaj klimatske krize na poljoprivredu i šumarstvo.

Doprinos poljoprivrede klimatskim promjenama

Emisije stakleničkih plinova:

Problem dušikovog oksida:

Cracked soil More: Original public domain image from Flickr

Gubitak ugljika iz tla:

Kako ekološka poljoprivreda pomaže?

1. Smanjenjem stakleničkih plinova – ne koristi kemijska dušična gnojiva, a gubici hranjivih tvari su minimizirani

2. Vraćanjem ugljika u tlo – održavanjem pokrivenosti biljkama, povećanjem raznolikosti usjeva, kompostiranjem i pažljivo planiranom ispašom

3. Smanjenjem potrošnje energije – za 30-70% po jedinici zemljišta uklanjanjem energije potrebne za proizvodnju sintetičkih gnojiva


Ekološka poljoprivreda i sigurnost hrane

Globalna situacija

Svjedoci smo sadašnjeg stanja ponovnog porasta gladi u svijetu:

Mali poljoprivrednici i žene (60% kronično gladnih ljudi u svijetu) su nesrazmjerno pogođeni.

Kako ekološka poljoprivreda pomaže?


Ekološka poljoprivreda i jednakost spolova

Situacija žena u poljoprivredi

U mnogim dijelovima svijeta, žene u ruralnim područjima čine gotovo polovicu poljoprivredne radne snage. Suočavaju se s diskriminacijom koja ima dubok utjecaj na njihovo pravo na hranu i sigurnost hrane.

Ključne činjenice:

Potencijal ravnopravnosti:

Prema Svjetskoj banci, kada bi žene imale jednak pristup proizvodnim resursima, mogle bi:


Ekološka poljoprivreda i zdravlje

Opasnosti pesticida i konvencionalne proizvodnje

Pesticidi su povezani s nizom zdravstvenih problema:

Prema UN-ovom izvjestitelju za pravo na hranu:

Problem antimikrobne rezistencije:

Konvencionalni sektor stočarstva odgovoran je za 50-80% globalne potrošnje antibiotika, što potiče pojavu bakterija otpornih na antibiotike.

Prednosti ekološke poljoprivrede za zdravlje


Ekološka poljoprivreda i tlo

Važnost tla

Tlo je izuzetno bogat i složen ekosustav:

Problem degradacije

Dezertifikacija izravno utječe na preko 250 milijuna ljudi i trećinu Zemljine kopnene površine.


Ekološka poljoprivreda i održivi razvoj

Globalni izazovi

Globalna poljoprivreda i prehrambeni sustavi došli su do raskrižja. Štetan utjecaj na okoliš i društvo uključuje:

Agenda 2030

2015. godine globalna zajednica pokrenula je Agendu za održivi razvoj do 2030. s 17 ciljeva održivog razvoja.

Alarmantne činjenice:


Vegetable garden in late summer. Herbs, flowers and vegetables in backyard formal garden. Eco friendly gardening

Načela ekološke poljoprivrede

Načela zdravlja, ekologije, pravednosti i brige su korijeni iz kojih raste i razvija se ekološka poljoprivreda. Ova četiri temeljna načela definiraju vrijednosti i smjer razvoja ekološke proizvodnje.

Načelo zdravlja

Zdravlje je cjelovitost i integritet živih sustava. To nije samo odsutnost bolesti, već održavanje:

Imunitet, otpornost i regeneracija su ključne karakteristike zdravlja.

Uloga ekološke poljoprivrede, bilo u proizvodnji, preradi, distribuciji ili potrošnji, jest održavanje i poboljšanje zdravlja ekosustava i organizama od mikro svijeta tla do ljudskih bića.

Ekološka poljoprivreda je posebno namijenjena proizvodnji visokokvalitetne hrane koja značajno doprinosi preventivnoj zdravstvenoj skrbi i dobrobiti ljudi.

Načelo ekologije

Ovo načelo utemeljuje ekološku poljoprivredu unutar živih ekoloških sustava. Ekološka proizvodnja se mora temeljiti na ekološkim procesima i recikliranju resursa.

Vrsta proizvodnjeEkološki temelj
UsjeviŽivo tlo
ŽivotinjePoljoprivredni ekosustav
Ribe i morski organizmiVodeni okoliš

Ključna načela:

  1. Prilagodba lokalnim uvjetima – upravljanje se mora prilagoditi lokalnim uvjetima, ekologiji, kulturi i razmjerima
  2. Smanjenje ulaganja – ponovnom upotrebom, recikliranjem i učinkovitim upravljanjem materijalima i energijom
  3. Postizanje ekološke ravnoteže – kroz osmišljavanje poljoprivrednih sustava, uspostavljanje staništa i održavanje genetske i poljoprivredne raznolikosti
  4. Zaštita zajedničkog okoliša – uključujući krajolike, klimu, staništa, bioraznolikost, zrak i vodu

Načelo pravednosti

Pravednost karakteriziraju jednakost, poštovanje, pravda i upravljanje zajedničkim svijetom. Ovo se odnosi kako među ljudima, tako i u njihovim odnosima s drugim živim bićima.

Načelo naglašava da oni koji su uključeni u ekološku poljoprivredu trebaju voditi ljudske odnose na način koji osigurava pravednost na svim razinama i za sve strane: poljoprivrednike, radnike, prerađivače, distributere, trgovce i potrošače.

Ciljevi:

Životinjama treba osigurati uvjete i mogućnosti života koji su u skladu s njihovom fiziologijom, prirodnim ponašanjem i dobrobiti.

Prirodnim i okolišnim resursima koji se koriste za proizvodnju i potrošnju treba upravljati na način koji je društveno pravedan, ekološki pravedan i čuvan za buduće generacije.

Načelo brižnosti

Ekološki proizvođači mogu poboljšati učinkovitost i povećati produktivnost, ali to ne bi smjelo ugrožavati zdravlje i dobrobit. Stoga je potrebno procijeniti nove tehnologije i provjeriti postojeće metode.

S obzirom na nepotpuno razumijevanje ekosustava i poljoprivrede, mora se postupati s oprezom.

Ključna načela:

  1. Mjere opreza i odgovornost su ključna pitanja u upravljanju, razvoju i tehnološkim izborima
  2. Znanost je neophodna jer osigurava da je ekološka poljoprivreda zdrava, sigurna i ekološki ispravna
  3. Praktično iskustvo – akumulirana mudrost te tradicionalne prakse i vještine nude valjana rješenja

Ekološka poljoprivreda trebala bi spriječiti značajne rizike usvajanjem odgovarajućih tehnologija i odbacivanjem nepredvidivih tehnologija poput genetskog inženjerstva.


Ekološka poljoprivreda u svijetu

Trenutno se ekološka poljoprivreda prakticira u 190 država s najmanje 3,1 milijun poljoprivrednika koji ekološki obrađuju 72,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta.

Ključne globalne statistike

PokazateljVrijednost
Prodaja ekološke hrane i pića (2019)Više od 106 milijardi eura
Udio certificirane ekološke proizvodnjeViše od 75% svjetske proizvodnje
Vodeća zemlja po broju proizvođačaIndija (1,4 milijuna proizvođača, 2019)

Veliki interes suvremenih ljudi da se naviknu na zdrave i ekološki prihvatljive prehrambene navike potaknuo je rast ekološkog sektora. Smatra se da je ekološki uzgoj jedan od najplodnijih i najisplativijih agrarnih sustava na svijetu.

Azija

Azija ima zasigurno najveći potencijal za ekološku proizvodnju.

Kina prednjači s ekološkim uzgojem pamuka, riže, pšenice, čaja i uljarica.

Krovna organizacija IFOAM Azija ujedinjuje 270 članica iz 22 države. Njihova glavna misija je održati ravnotežu između okoliša i ljudskih potreba te nastojanje da ekološka proizvodnja bude profitabilna i održiva.

Posebnosti regije:

Europa

Prema najnovijoj statistici:

KategorijaVodeće države
Ukupna ekološka proizvodnjaItalija, Španjolska
Najveća područja za ekološku proizvodnjuFrancuska, Španjolska

Udio ekološkog zemljišta (2023):

DržavaUdio ekološkog zemljišta
Lihtenštajn44,6%
Austrija27,3%

Sjeverna Amerika

Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA) izvještava o rastućoj potražnji za organskim proizvodima.

Rast certificiranih površina (2011-2021):

Standardi označavanja u SAD-u:

OznakaZahtjev
Ekološki proizvodNajmanje 95% ekoloških sastojaka
Proizvedeno ekološkiNajmanje 70% ekološki proizvedenih sastojaka

Kontrola kvalitete:

Afrika i Latinska Amerika

Iako se nalaze na različitim kontinentima, ove dvije regije primjenjuju slične prakse ekološke poljoprivrede.

Mikrofarme:

Značaj za zajednice:

U tim područjima je agrošumarstvo uobičajena praksa – poljoprivrednici koriste drveće i grmlje kao dio svojih proizvodnih sustava.

Znanstvena istraživanja o ekološkoj hrani

Nutritivna vrijednost:

Istraživanje Sveučilišta Kalifornija u Davisu otkrilo je da ekološki proizvedena hrana sadrži do 58% više polifenola (antioksidansa) od konvencionalno uzgojene hrane. Veće razine polifenola, koje biljke koriste kao prirodni obrambeni sustav, mogu se pripisati značajnijem broju štetnika protiv kojih se moraju boriti bez kemijske zaštite.

Ekološke prednosti:

Problemi sintetičkih gnojiva:

Ekološka poljoprivreda ne predstavlja takve rizike za prirodni okoliš.

Zdravlje tla:

Jedan od glavnih razloga za izbor ekološke poljoprivrede je zaštita i održavanje zdravlja tla. Ekološki poljoprivrednici koriste komposte bogate hranjivim tvarima s organskim materijalima, dozvoljene mineralne dodatke i plodored.

Zaštita voda:

Nedostatnost vode je u posljednje vrijeme postala značajan ograničavajući čimbenik. Budući da se u ekološkoj poljoprivredi ne koriste kemikalije, ne postoji opasnost onečišćenja podzemnih voda.

Percepcija potrošača:

Većina ljudi ima vrlo negativnu percepciju o pesticidima i drugim kemikalijama koje se koriste u proizvodnji hrane. Proizvodnja ekološke hrane može ublažiti strah potrošača, povećati potrošnju zdravih proizvoda i zadovoljiti sve veću potražnju za zdravstveno osviještenom hranom.


Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj

Nacionalni akcijski plan 2023-2030

Razvoj ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj je jasno definiran u Nacionalnom akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. godine.

Plan predstavlja stratešku okosnicu smjera razvoja i daljnjeg napretka ekološke poljoprivrede i akvakulture u narednom sedmogodišnjem razdoblju.

Nacionalnim akcijskim planom postavljeni su temelji za podupiranje cijelog lanca vrijednosti u ekološkom sektoru:

Postupak izrade plana

Postupak izrade Nacionalnog akcijskog plana uključivao je:

  1. Analiza trenutnog stanja – Analiza trendova i stanja u sektoru ekološke poljoprivrede i akvakulture EU i Hrvatske, pregled financijske potpore u programskom razdoblju 2014.-2020.
  2. SWOT analiza – Izrada analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji ekološke poljoprivrede i akvakulture u Hrvatskoj
  3. Definiranje strategije – Vizija, posebni ciljevi, mjere, terminski plan i financijski plan
  4. Usklađivanje – Utvrđivanje povezanosti definiranih ciljeva i mjera s drugim aktima strateškog planiranja na europskoj i nacionalnoj razini
  5. Okvir za praćenje – Definiranje okvira za praćenje i vrednovanje

40 mjera za razvoj

Kako bi se ciljevi postigli, definirano je ukupno 40 mjera za poticanje razvoja ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030. godine.

Područja djelovanja:

PodručjeOpis
EdukacijaPotrebne edukacije, savjetovanja i informativna podrška ekološkim proizvođačima
Prijelaz na ekološku proizvodnjuPoticanje konvencionalnih proizvođača na prijelaz
Financijska održivostOsiguranje financijske održivosti proizvođača
Pojednostavljenje procesaOlakšanje procesa proizvodnje, prerade i udruživanja
DistribucijaOlakšanje puta ekoloških proizvoda od proizvođača do potrošača
PromocijaPoticanje promocije, distribucije i prodaje kroz turizam
Percepcija potrošačaPoboljšanje percepcije potrošača o ekološkim proizvodima
Istraživanja i inovacijePoticanje brže zelene i digitalne tranzicije

Dodatni naglasci:

Provedba i financiranje:

AspektDetalji
ProvoditeljiMinistarstvo poljoprivrede i prateće institucije na županijskoj i lokalnoj razini
FinanciranjeDržavni proračun i proračun EU-a

Ključni ciljevi

Kroz definirane mjere nastojat će se:

  1. Pružiti potrebne edukacije – savjetovanja i informativna podrška ekološkim proizvođačima
  2. Potaknuti prijelaz – s konvencionalne na ekološku proizvodnju
  3. Osigurati financijsku održivost – proizvođačima
  4. Olakšati proces proizvodnje – preradu i udruživanje
  5. Poticati promociju – distribuciju i prodaju kroz turizam
  6. Poboljšati percepciju potrošača – kroz informiranje
  7. Poticati istraživanja i inovacije – za bržu zelenu i digitalnu tranziciju

Ekološka poljoprivreda u Zagrebačkoj županiji

Povijesni pregled

Zagrebačka županija vrlo rano je prepoznala višeznačnost poljoprivrede te njezino središnje mjesto u održivom razvoju ruralnih područja.

Pionirski pristup:

GodinaPostignuće
2001Zagrebačka županija izradila program za razvoj ekološke poljoprivrede
2004EU usvojio plan razvoja ekološke poljoprivrede
2011Republika Hrvatska izradila nacionalni program

Zagrebačka županija je bila 10 godina ispred Hrvatske i 3 godine ispred EU-a!

Od 2001. godine Županija sustavno različitim mjerama potiče ekološki uzgoj:

Plan razvoja 2021-2027

Zagrebačka županija izradila je „Plan razvoja Zagrebačke županije za period 2021.-2027.”

Strateški cilj II: Zelena županija čiji se razvoj temelji na ekološkoj i inovativnoj proizvodnji hrane i razvoju pametnih sela

Prioritet 2.1: Razvoj ekološke proizvodnje hrane

Akcijski plan za ekološku poljoprivredu

Mjere predložene Akcijskim planom osmišljene su na način da istovremeno povećaju:

  1. Potražnju – kroz poticanje javne nabave i poticanje kupovine građana putem informacija i edukacijskih kampanja
  2. Ponudu – kroz povećanje površina pod ekološkim uzgojem, preradu i jačanje znanja i vještina proizvođača

16 mjera u 5 skupina

1. Informiranje i edukacija:

2. Potpora proizvodnji, preradi i skladištenju:

3. Trženje i marketing:

4. Stručno-znanstvena istraživanja i obrazovanje:

5. Institucionalna i administrativna potpora:

Potencijal institucijske nabave

U vrtićima i osnovnim školama Zagrebačke županije i Grada Zagreba godišnje se pripremi oko 36 milijuna obroka.

Prednosti institucijske prodaje za proizvođače:

Sveobuhvatni edukacijski program obuhvaća proizvođače, potrošače i ostale dionike.