O ekološkoj poljoprivredi
Što je ekološka poljoprivreda?
Poljoprivreda je najosnovnija vrsta ljudske aktivnosti, koja obuhvaća i proizvodnju usjeva i pripitomljavanje životinja. Poljoprivredno zemljište je stoga najosnovniji od golemih i raznolikih svjetskih resursa, te se od njega hrani i pruža smještaj svjetskoj populaciji.
Iako točan početak poljoprivrede nije poznat, kako se ljudska populacija razvijala, ribolov i lov postajali su važniji kao sredstvo nadopunjavanja onoga što je nedostajalo na polju, te je uslijedila beskrajna potraga za hranom. Poljoprivreda osigurava značajan dio kućne ekonomije diljem svijeta.
Problem konvencionalne poljoprivrede
Brzi porast potreba za hranom nije se mogao osigurati tradicionalnim metodama te su ljudi izmislili više načina za zaobilaženje prirodnog procesa. Većina zemalja povećala je proizvodnju hrane i postigla samodostatnost i visoke prihode Zelenom revolucijom.
Negativne posljedice konvencionalne poljoprivrede:
- Smanjenje prirodne plodnosti tla
- Uništavanje strukture tla
- Erozija i gubitak tla
- Ubijanje korisnih mikroorganizama i kukaca
- Onečišćenje i iscrpljivanje podzemnih voda
- Onečišćenje atmosfere
- Zakiseljavanje tla
- Iscrpljivanje minerala
Zdravstveni učinci:
- Astma
- Urođene mane
- Neurološki učinci
- Rak
- Hormonski poremećaji
- Parkinsonova bolest
Visoka upotreba anorganskih gnojiva za poljoprivredu pripisuje se visokim razinama nitrata u podzemnim vodama.
Potreba za alternativom
Trošak kvalitete okoliša ne može biti održiv u budućnosti zbog negativnih promjena koje se uzrokuju okolišu i ekosustavu. Resursi su ograničeni, a oporavak ili regeneracija mogu potrajati tisućama/milijunima godina.
Budući da je najbolje poljoprivredno zemljište već obrađeno i premašilo je sigurnu granicu, prirodni resursi dostupni za daljnje širenje poljoprivrede praktički su iscrpljeni. Ekološka poljoprivreda prepoznata je kao jedina moguća alternativa.
Definicija ekološke poljoprivrede
“Ekološka ili organska poljoprivreda odnosi se na sustav koji izbjegava i uvelike isključuje upotrebu umjetnih inputa (npr. gnojiva, pesticida, hormona, dodataka hrani itd.).”
Ekološka poljoprivreda ovisi o:
- Plodoredu
- Ostacima usjeva
- Životinjskom gnoju
- Organskom otpadu izvan farme
- Biološkim sustavima mobilizacije hranjivih tvari
“Ekološka poljoprivreda je proizvodni sustav koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Oslanja se na ekološke procese, bioraznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima, a ne na korištenje inputa s negativnim učincima. Ekološka poljoprivreda kombinira tradiciju, inovacije i znanost kako bi koristila zajedničkom okolišu i promicala pravedne odnose i dobru kvalitetu života za sve uključene.”
Prednosti ekološke poljoprivrede
Ekološka poljoprivreda:
- Povećava sposobnost suočavanja s klimatskim promjenama
- Stvara otpornost unutar agroekosustava
- Stvara ekološki prihvatljive sustave otporne na temperaturne fluktuacije i sušu
- Izbjegava eroziju tla
- Potiče održivo upravljanje i prakse očuvanja
Ekološki proizvodi:
- Bogatiji su hranjivim tvarima
- Ne sadrže ostatke pesticida i aditiva
- Proizvedeni su bez antibiotika i drugih lijekova
Ekološki poljoprivrednici potiču i upravljaju bioraznolikošću, povećavaju populacije prirodnih neprijatelja, poboljšavaju prirodne resurse i podržavaju oprašivače.
Ekološka poljoprivreda i bioraznolikost
Stanje bioraznolikosti
Prema Međuvladinoj znanstveno-političkoj platformi o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), do milijun biljnih i životinjskih vrsta trenutno se suočava s izumiranjem.
Izvješće u kojem je sudjelovalo 145 stručnjaka i dodatnih 310 suradnika iz 50 država jasno ukazuje da su konvencionalne poljoprivredne aktivnosti glavni pokretač gubitka bioraznolikosti.
Ključne činjenice o utjecaju poljoprivrede
| Pokazatelj | Podatak |
|---|---|
| Degradacija zemljišta | Smanjila produktivnost 23% globalne kopnene površine |
| Stočarstvo | Više od 1/3 svjetske kopnene površine i 75% slatkovodnih resursa |
| Tropske šume (1980-2000) | Izgubljeno 100 milijuna hektara |
| Oceanske “mrtve zone” | Više od 400 zona, ukupno preko 245.000 km² |
| Gubici zbog nestajanja oprašivača | 577 milijardi USD |
Što znači gubitak bioraznolikosti?
Moglo bi se tvrditi da je veliki dio gubitka bioraznolikosti žrtva na oltaru sigurnosti hrane. Nažalost, to nije slučaj. Iako je proizvodnja hrane danas dovoljna za zadovoljavanje globalnih potreba, otprilike 11% svjetske populacije je pothranjeno, a bolesti povezane s prehranom uzrokuju 20% prerane smrtnosti.
Zašto je gubitak važan?
Globalno, lokalne sorte i pasmine domaćih biljaka i životinja nestaju. Ovaj gubitak raznolikosti predstavlja ozbiljan rizik za globalnu sigurnost hrane potkopavajući otpornost mnogih poljoprivrednih sustava.
Alarmantni podaci:
- Do 2016. godine: 559 od 6.190 domaćih pasmina sisavaca (preko 9%) je izumrlo
- Najmanje 1.000 drugih pasmina je ugroženo
- Mnogi divlji srodnici usjeva nemaju učinkovitu zaštitu
Rješenja za održivu poljoprivredu
Izvješće IPBES-a zaključuje da rješenja za izbjegavanje ekološke katastrofe već postoje:
- Ekološka poljoprivreda
- Agroekološke prakse
- Prakse očuvanja tla i vode
- Agrošumarstvo
- Šumskopašnjački sustavi
- Upravljanje navodnjavanjem
- Mali sustavi
- Prakse za poboljšanje dobrobiti životinja
- Održive prakse koje poboljšavaju kvalitetu tla i sekvestraciju ugljika
Ekološka poljoprivreda i klimatske promjene
Trenutna situacija
Potpuno smo svjesni da se nalazimo u klimatskoj krizi. Poljoprivrednici često nose najveći teret klimatskih promjena, a njihovi usjevi i opstanak su u opasnosti.
U Posebnom izvješću o klimatskim promjenama i zemljištu za 2019. godinu, Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava na golem utjecaj klimatske krize na poljoprivredu i šumarstvo.
Doprinos poljoprivrede klimatskim promjenama
Emisije stakleničkih plinova:
- Poljoprivreda, šumarstvo i korištenje zemljišta: 20-30% ukupnih globalnih emisija
- Stočarski sektor: 14,5% svih emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem
- Trećina svjetskih obradivih površina koristi se za uzgoj hrane za stoku
Problem dušikovog oksida:
- Umjetna gnojiva su odgovorna za većinu dušikovog oksida u atmosferi
- Dušikov oksid ima gotovo 300 puta veći učinak zagrijavanja od CO₂
- Odgovoran je za oko 6% godišnjih emisija stakleničkih plinova
Gubitak ugljika iz tla:
- Tlo zadržava 2-3 puta više ugljika nego atmosfera
- Poljoprivredna tla izgubila su 116 milijardi tona ugljika od početka poljoprivrede
Kako ekološka poljoprivreda pomaže?
1. Smanjenjem stakleničkih plinova – ne koristi kemijska dušična gnojiva, a gubici hranjivih tvari su minimizirani
2. Vraćanjem ugljika u tlo – održavanjem pokrivenosti biljkama, povećanjem raznolikosti usjeva, kompostiranjem i pažljivo planiranom ispašom
3. Smanjenjem potrošnje energije – za 30-70% po jedinici zemljišta uklanjanjem energije potrebne za proizvodnju sintetičkih gnojiva
Ekološka poljoprivreda i sigurnost hrane
Globalna situacija
Svjedoci smo sadašnjeg stanja ponovnog porasta gladi u svijetu:
- 821 milijun pothranjenih ljudi u 2018. (porast s 804 milijuna u 2016.)
- To predstavlja gotovo 11% svjetske populacije
- Afrika: 21% stanovništva je pothranjeno (više od 256 milijuna ljudi)
Mali poljoprivrednici i žene (60% kronično gladnih ljudi u svijetu) su nesrazmjerno pogođeni.
Kako ekološka poljoprivreda pomaže?
- Poboljšanjem prinosa bez prisiljavanja proizvođača na ovisnost o sintetičkim inputima
- Osiguravanjem otpornosti na klimatske promjene
- Očuvanjem bioraznolikosti ključne za hranu i poljoprivredu
- Ublažavanjem siromaštva smanjenjem duga od kupnje skupih inputa
Ekološka poljoprivreda i jednakost spolova
Situacija žena u poljoprivredi
U mnogim dijelovima svijeta, žene u ruralnim područjima čine gotovo polovicu poljoprivredne radne snage. Suočavaju se s diskriminacijom koja ima dubok utjecaj na njihovo pravo na hranu i sigurnost hrane.
Ključne činjenice:
- FAO procjenjuje da žene čine 43% poljoprivredne radne snage u svijetu (do 60% u zemljama s niskim prihodima)
- Prinosi žena su do 30% niži od muških zbog nedostatka obuke i pristupa resursima
- Žene su odgovorne za otprilike polovicu svjetske proizvodnje hrane
Potencijal ravnopravnosti:
Prema Svjetskoj banci, kada bi žene imale jednak pristup proizvodnim resursima, mogle bi:
- Povećati prinose na svojim farmama za 20-30%
- Povećati ukupnu poljoprivrednu proizvodnju za 2,5-4%
- Smanjiti broj gladnih ljudi u svijetu za 12-17%
Ekološka poljoprivreda i zdravlje
Opasnosti pesticida i konvencionalne proizvodnje
Pesticidi su povezani s nizom zdravstvenih problema:
- Kratkoročni učinci: glavobolje, mučnina
- Kronične bolesti i oštećen kognitivni razvoj tijekom trudnoće
Prema UN-ovom izvjestitelju za pravo na hranu:
- Pesticidi su odgovorni za 200.000 smrtnih slučajeva od trovanja godišnje
- 99% se događa u zemljama u razvoju
- Broj pogođenih izloženošću pesticidima: 1-41 milijun godišnje
Problem antimikrobne rezistencije:
Konvencionalni sektor stočarstva odgovoran je za 50-80% globalne potrošnje antibiotika, što potiče pojavu bakterija otpornih na antibiotike.
Prednosti ekološke poljoprivrede za zdravlje
- Suzbijanje štetnika i bolesti holističkim pristupom
- Zabrana rutinske upotrebe antibiotika
- Sigurna hrana za trudnice i dojilje
- Hrana bez ostataka pesticida
Ekološka poljoprivreda i tlo
Važnost tla
Tlo je izuzetno bogat i složen ekosustav:
- U žličici tla možemo pronaći milijardu mikroorganizama
- Tlo je stanište člankonožaca, kolutićavaca i sisavaca
- Gornjih 30 cm tla sadrži dvostruko više ugljika od cijele atmosfere
- 95% naše opskrbe hranom ovisi o tlu
Problem degradacije
- Trećina kopna planeta je ozbiljno degradirana
- Plodno tlo gubi se brzinom od 24 milijarde tona godišnje
- Europa svake godine gubi područje tla veličine Berlina
- To poljoprivrednike košta 1,2 milijarde eura godišnje
Dezertifikacija izravno utječe na preko 250 milijuna ljudi i trećinu Zemljine kopnene površine.
Ekološka poljoprivreda i održivi razvoj
Globalni izazovi
Globalna poljoprivreda i prehrambeni sustavi došli su do raskrižja. Štetan utjecaj na okoliš i društvo uključuje:
- Degradaciju tla
- Gubitak bioraznolikosti
- Onečišćenje vode
- Klimatske promjene
- Mrtve zone oceana
Agenda 2030
2015. godine globalna zajednica pokrenula je Agendu za održivi razvoj do 2030. s 17 ciljeva održivog razvoja.
Alarmantne činjenice:
- Otprilike trećina proizvedene hrane (1,3 milijarde tona godišnje) se gubi ili baca
- Utjecaj bacanja hrane: do 4,4 gigatone CO₂ ekvivalenta
- To predstavlja 24-37% globalnog otiska emisija iz hrane
- Samo 30% svjetskog stanovništva ima legalno registrirana prava na zemlju
Načela ekološke poljoprivrede
Načela zdravlja, ekologije, pravednosti i brige su korijeni iz kojih raste i razvija se ekološka poljoprivreda. Ova četiri temeljna načela definiraju vrijednosti i smjer razvoja ekološke proizvodnje.
Načelo zdravlja
Zdravlje je cjelovitost i integritet živih sustava. To nije samo odsutnost bolesti, već održavanje:
- Fizičkog blagostanja
- Mentalnog blagostanja
- Socijalnog blagostanja
- Ekološkog blagostanja
Imunitet, otpornost i regeneracija su ključne karakteristike zdravlja.
Uloga ekološke poljoprivrede, bilo u proizvodnji, preradi, distribuciji ili potrošnji, jest održavanje i poboljšanje zdravlja ekosustava i organizama od mikro svijeta tla do ljudskih bića.
Ekološka poljoprivreda je posebno namijenjena proizvodnji visokokvalitetne hrane koja značajno doprinosi preventivnoj zdravstvenoj skrbi i dobrobiti ljudi.
Načelo ekologije
Ovo načelo utemeljuje ekološku poljoprivredu unutar živih ekoloških sustava. Ekološka proizvodnja se mora temeljiti na ekološkim procesima i recikliranju resursa.
| Vrsta proizvodnje | Ekološki temelj |
|---|---|
| Usjevi | Živo tlo |
| Životinje | Poljoprivredni ekosustav |
| Ribe i morski organizmi | Vodeni okoliš |
Ključna načela:
- Prilagodba lokalnim uvjetima – upravljanje se mora prilagoditi lokalnim uvjetima, ekologiji, kulturi i razmjerima
- Smanjenje ulaganja – ponovnom upotrebom, recikliranjem i učinkovitim upravljanjem materijalima i energijom
- Postizanje ekološke ravnoteže – kroz osmišljavanje poljoprivrednih sustava, uspostavljanje staništa i održavanje genetske i poljoprivredne raznolikosti
- Zaštita zajedničkog okoliša – uključujući krajolike, klimu, staništa, bioraznolikost, zrak i vodu
Načelo pravednosti
Pravednost karakteriziraju jednakost, poštovanje, pravda i upravljanje zajedničkim svijetom. Ovo se odnosi kako među ljudima, tako i u njihovim odnosima s drugim živim bićima.
Načelo naglašava da oni koji su uključeni u ekološku poljoprivredu trebaju voditi ljudske odnose na način koji osigurava pravednost na svim razinama i za sve strane: poljoprivrednike, radnike, prerađivače, distributere, trgovce i potrošače.
Ciljevi:
- Pružiti dobru kvalitetu života svima uključenima
- Doprinijeti prehrambenoj samodostatnosti
- Smanjiti siromaštvo
- Proizvesti dovoljnu opskrbu kvalitetnom hranom i drugim proizvodima
Životinjama treba osigurati uvjete i mogućnosti života koji su u skladu s njihovom fiziologijom, prirodnim ponašanjem i dobrobiti.
Prirodnim i okolišnim resursima koji se koriste za proizvodnju i potrošnju treba upravljati na način koji je društveno pravedan, ekološki pravedan i čuvan za buduće generacije.
Načelo brižnosti
Ekološki proizvođači mogu poboljšati učinkovitost i povećati produktivnost, ali to ne bi smjelo ugrožavati zdravlje i dobrobit. Stoga je potrebno procijeniti nove tehnologije i provjeriti postojeće metode.
S obzirom na nepotpuno razumijevanje ekosustava i poljoprivrede, mora se postupati s oprezom.
Ključna načela:
- Mjere opreza i odgovornost su ključna pitanja u upravljanju, razvoju i tehnološkim izborima
- Znanost je neophodna jer osigurava da je ekološka poljoprivreda zdrava, sigurna i ekološki ispravna
- Praktično iskustvo – akumulirana mudrost te tradicionalne prakse i vještine nude valjana rješenja
Ekološka poljoprivreda trebala bi spriječiti značajne rizike usvajanjem odgovarajućih tehnologija i odbacivanjem nepredvidivih tehnologija poput genetskog inženjerstva.
Ekološka poljoprivreda u svijetu
Trenutno se ekološka poljoprivreda prakticira u 190 država s najmanje 3,1 milijun poljoprivrednika koji ekološki obrađuju 72,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta.
Ključne globalne statistike
| Pokazatelj | Vrijednost |
|---|---|
| Prodaja ekološke hrane i pića (2019) | Više od 106 milijardi eura |
| Udio certificirane ekološke proizvodnje | Više od 75% svjetske proizvodnje |
| Vodeća zemlja po broju proizvođača | Indija (1,4 milijuna proizvođača, 2019) |
Veliki interes suvremenih ljudi da se naviknu na zdrave i ekološki prihvatljive prehrambene navike potaknuo je rast ekološkog sektora. Smatra se da je ekološki uzgoj jedan od najplodnijih i najisplativijih agrarnih sustava na svijetu.
Azija
Azija ima zasigurno najveći potencijal za ekološku proizvodnju.
Kina prednjači s ekološkim uzgojem pamuka, riže, pšenice, čaja i uljarica.
Krovna organizacija IFOAM Azija ujedinjuje 270 članica iz 22 države. Njihova glavna misija je održati ravnotežu između okoliša i ljudskih potreba te nastojanje da ekološka proizvodnja bude profitabilna i održiva.
Posebnosti regije:
- Azijske zemlje njeguju tradicionalne prakse
- Neka područja imaju blaži nadzor
- Neki su napustili ekološku proizvodnju (npr. Šri Lanka nakon pada proizvodnje)
- Mnogi poljoprivrednici prihvaćaju načela manjeg korištenja pesticida i njegovanja dugoročnog zdravlja ljudi i životinja
Europa
Prema najnovijoj statistici:
| Kategorija | Vodeće države |
|---|---|
| Ukupna ekološka proizvodnja | Italija, Španjolska |
| Najveća područja za ekološku proizvodnju | Francuska, Španjolska |
Udio ekološkog zemljišta (2023):
| Država | Udio ekološkog zemljišta |
|---|---|
| Lihtenštajn | 44,6% |
| Austrija | 27,3% |
Sjeverna Amerika
Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA) izvještava o rastućoj potražnji za organskim proizvodima.
Rast certificiranih površina (2011-2021):
- Porast od 79%
- Dosegnuto 3,6 milijuna hektara
Standardi označavanja u SAD-u:
| Oznaka | Zahtjev |
|---|---|
| Ekološki proizvod | Najmanje 95% ekoloških sastojaka |
| Proizvedeno ekološki | Najmanje 70% ekološki proizvedenih sastojaka |
Kontrola kvalitete:
- Ekološki proizvodi moraju imati certifikat USDA-a
- Inspekcija osigurava poštivanje dozvoljenih praksi
- Sprječava se ulazak kontaminiranih proizvoda na tržište
- Nakon otkrivanja prevarnih radnji slijede sankcije i povlačenje hrane
Afrika i Latinska Amerika
Iako se nalaze na različitim kontinentima, ove dvije regije primjenjuju slične prakse ekološke poljoprivrede.
Mikrofarme:
- Mnogi ljudi djeluju u mikrofarmama
- Uzgajaju samo onoliko koliko je potrebno za uzdržavanje vlastitih obitelji
Značaj za zajednice:
- Za područja s izraženim siromaštvom i malom dostupnosti hrane
- Samoopskrbna poljoprivreda može spriječiti da obitelj gladuje
- Povećava raspoloživi dohodak za hranu koju sami ne mogu uzgojiti
U tim područjima je agrošumarstvo uobičajena praksa – poljoprivrednici koriste drveće i grmlje kao dio svojih proizvodnih sustava.
Znanstvena istraživanja o ekološkoj hrani
Nutritivna vrijednost:
Istraživanje Sveučilišta Kalifornija u Davisu otkrilo je da ekološki proizvedena hrana sadrži do 58% više polifenola (antioksidansa) od konvencionalno uzgojene hrane. Veće razine polifenola, koje biljke koriste kao prirodni obrambeni sustav, mogu se pripisati značajnijem broju štetnika protiv kojih se moraju boriti bez kemijske zaštite.
Ekološke prednosti:
Problemi sintetičkih gnojiva:
- Zahtijevaju mnogo fosilnih goriva tijekom proizvodnog procesa
- Ugrožavaju okoliš
- Kemikalije ulaze u lokalne ekosustave
- Štete životinjama
- Uzrokuju zagađenja vodenih tokova
Ekološka poljoprivreda ne predstavlja takve rizike za prirodni okoliš.
Zdravlje tla:
Jedan od glavnih razloga za izbor ekološke poljoprivrede je zaštita i održavanje zdravlja tla. Ekološki poljoprivrednici koriste komposte bogate hranjivim tvarima s organskim materijalima, dozvoljene mineralne dodatke i plodored.
Zaštita voda:
Nedostatnost vode je u posljednje vrijeme postala značajan ograničavajući čimbenik. Budući da se u ekološkoj poljoprivredi ne koriste kemikalije, ne postoji opasnost onečišćenja podzemnih voda.
Percepcija potrošača:
Većina ljudi ima vrlo negativnu percepciju o pesticidima i drugim kemikalijama koje se koriste u proizvodnji hrane. Proizvodnja ekološke hrane može ublažiti strah potrošača, povećati potrošnju zdravih proizvoda i zadovoljiti sve veću potražnju za zdravstveno osviještenom hranom.
Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj
Nacionalni akcijski plan 2023-2030
Razvoj ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj je jasno definiran u Nacionalnom akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. godine.
Plan predstavlja stratešku okosnicu smjera razvoja i daljnjeg napretka ekološke poljoprivrede i akvakulture u narednom sedmogodišnjem razdoblju.
Nacionalnim akcijskim planom postavljeni su temelji za podupiranje cijelog lanca vrijednosti u ekološkom sektoru:
- Od osiguranja adekvatnih ekološki prihvatljivih sirovina
- Do plasiranja ekološki certificiranih proizvoda na tržište
- Uključujući prodaju proizvoda
Postupak izrade plana
Postupak izrade Nacionalnog akcijskog plana uključivao je:
- Analiza trenutnog stanja – Analiza trendova i stanja u sektoru ekološke poljoprivrede i akvakulture EU i Hrvatske, pregled financijske potpore u programskom razdoblju 2014.-2020.
- SWOT analiza – Izrada analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji ekološke poljoprivrede i akvakulture u Hrvatskoj
- Definiranje strategije – Vizija, posebni ciljevi, mjere, terminski plan i financijski plan
- Usklađivanje – Utvrđivanje povezanosti definiranih ciljeva i mjera s drugim aktima strateškog planiranja na europskoj i nacionalnoj razini
- Okvir za praćenje – Definiranje okvira za praćenje i vrednovanje
40 mjera za razvoj
Kako bi se ciljevi postigli, definirano je ukupno 40 mjera za poticanje razvoja ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030. godine.
Područja djelovanja:
| Područje | Opis |
|---|---|
| Edukacija | Potrebne edukacije, savjetovanja i informativna podrška ekološkim proizvođačima |
| Prijelaz na ekološku proizvodnju | Poticanje konvencionalnih proizvođača na prijelaz |
| Financijska održivost | Osiguranje financijske održivosti proizvođača |
| Pojednostavljenje procesa | Olakšanje procesa proizvodnje, prerade i udruživanja |
| Distribucija | Olakšanje puta ekoloških proizvoda od proizvođača do potrošača |
| Promocija | Poticanje promocije, distribucije i prodaje kroz turizam |
| Percepcija potrošača | Poboljšanje percepcije potrošača o ekološkim proizvodima |
| Istraživanja i inovacije | Poticanje brže zelene i digitalne tranzicije |
Dodatni naglasci:
- Poboljšanje sustava upravljanja i kontrole
- Među-institucijska suradnja
- Uspostava sustavnog praćenja i pohrane podataka iz ekološkog sektora
Provedba i financiranje:
| Aspekt | Detalji |
|---|---|
| Provoditelji | Ministarstvo poljoprivrede i prateće institucije na županijskoj i lokalnoj razini |
| Financiranje | Državni proračun i proračun EU-a |
Ključni ciljevi
Kroz definirane mjere nastojat će se:
- Pružiti potrebne edukacije – savjetovanja i informativna podrška ekološkim proizvođačima
- Potaknuti prijelaz – s konvencionalne na ekološku proizvodnju
- Osigurati financijsku održivost – proizvođačima
- Olakšati proces proizvodnje – preradu i udruživanje
- Poticati promociju – distribuciju i prodaju kroz turizam
- Poboljšati percepciju potrošača – kroz informiranje
- Poticati istraživanja i inovacije – za bržu zelenu i digitalnu tranziciju
Ekološka poljoprivreda u Zagrebačkoj županiji
Povijesni pregled
Zagrebačka županija vrlo rano je prepoznala višeznačnost poljoprivrede te njezino središnje mjesto u održivom razvoju ruralnih područja.
Pionirski pristup:
| Godina | Postignuće |
|---|---|
| 2001 | Zagrebačka županija izradila program za razvoj ekološke poljoprivrede |
| 2004 | EU usvojio plan razvoja ekološke poljoprivrede |
| 2011 | Republika Hrvatska izradila nacionalni program |
Zagrebačka županija je bila 10 godina ispred Hrvatske i 3 godine ispred EU-a!
Od 2001. godine Županija sustavno različitim mjerama potiče ekološki uzgoj:
- Površine pod ekološkom proizvodnjom su u stalnom porastu
- Broj ekoloških proizvođača se kontinuirano povećava
Plan razvoja 2021-2027
Zagrebačka županija izradila je „Plan razvoja Zagrebačke županije za period 2021.-2027.”
Strateški cilj II: Zelena županija čiji se razvoj temelji na ekološkoj i inovativnoj proizvodnji hrane i razvoju pametnih sela
Prioritet 2.1: Razvoj ekološke proizvodnje hrane
Akcijski plan za ekološku poljoprivredu
Mjere predložene Akcijskim planom osmišljene su na način da istovremeno povećaju:
- Potražnju – kroz poticanje javne nabave i poticanje kupovine građana putem informacija i edukacijskih kampanja
- Ponudu – kroz povećanje površina pod ekološkim uzgojem, preradu i jačanje znanja i vještina proizvođača
16 mjera u 5 skupina
1. Informiranje i edukacija:
- Edukacija konvencionalnih proizvođača – priprema za prijelaz na ekološku proizvodnju
- Edukacija ekoloških proizvođača – unapređenje znanja i vještina
- Edukacija i informiranje potrošača – promocija ekoloških proizvoda
- Edukacija djece i mladih – podizanje svijesti od najranije dobi
- Edukacija ostalih dionika – uključivanje svih relevantnih aktera
2. Potpora proizvodnji, preradi i skladištenju:
- Potpore proizvodnji, preradi i skladištenju – financijska i stručna potpora
- Osnivanje Centra za razvoj ekološke poljoprivrede – na području sadašnjeg Distributivnog centra za voće i povrće u Velikoj Gorici
3. Trženje i marketing:
- Uvođenje ekohrane u javne institucije – vrtići, škole i druge institucije
- Razvoj kratkih opskrbnih lanaca – izravna veza proizvođač-potrošač
- Uvođenje ekohrane u turističko-ugostiteljski sektor – promocija kroz turizam
4. Stručno-znanstvena istraživanja i obrazovanje:
- Potpora stručno-znanstvenim istraživanjima – financiranje istraživačkih projekata
- Poticanje uvođenja kurikuluma – o ekološkoj poljoprivredi u strukovne škole
- Sufinanciranje EU projekata – u području ekopoljoprivrede i ekohrane
5. Institucionalna i administrativna potpora:
- Osnivanje info točke – centralno mjesto za informacije
- Izrada smjernica za zelenu javnu nabavu – olakšanje nabave ekohrane
- Administracija i koordinacija Akcijskog plana – praćenje provedbe
Potencijal institucijske nabave
U vrtićima i osnovnim školama Zagrebačke županije i Grada Zagreba godišnje se pripremi oko 36 milijuna obroka.
Prednosti institucijske prodaje za proizvođače:
- Sigurno tržište
- Lakše planiranje
- Proizvodnja za poznatog kupca
Sveobuhvatni edukacijski program obuhvaća proizvođače, potrošače i ostale dionike.